11.5.22
10.5.22
Iljinka od Filjibe
Bozadžija, Sofija, početak XX vijeka |
Džemilja ispuana
vo pesna bila od Rašitovci, od nino kabilje. Se otvoriv muabet za nina familjija i oja
imam zapamteno za ni. Rašitovcam kuća im bila vo dovno mahalo, eto tuje kuća ke
ima Ismailj naprajena. Mlogo bilje pristalje ljudži. Pristala familjija.
Toja Rašit šo biv,
mlogo pristav čujek biv, on dalj i biv brat Džemilji ilji tetka lji mu bila ne
znm. Prodavav vo Filjibe boza. Toga se vikalo Filjibe, sega Plovdiv. Bugari i
den deneska ga pijet boza. Naše niz Bulgarija mlogo rabotalje. Rašit nosiv po
kuće boza i ke nekujego šo biv najbogat vo mestoto. Toja imav goljema imanica,
zemna, 10-15 iljade ovce i sve tija, a samo jena ćerka imav. Mu se vikala
Iljinka, Bugarka.
Ka šo nosiv
boza, ćerkata go denetisala i mu rekla: „Rašit, ti si za mene“, i on i rekov:
„Vala i ti si za mene“. Tamo, vamo se zasakalje i došlo vreme da doiđa on
zadoma i i se javiv. Ona mu rekla: „Će dojdem i ja so tebe, će ti izbegam“. Vo
toja vakat imala granica postajena među Bulgarija i Srbija. Ona zela nekuje
pare, materi ge kažala a ocu ne. Oni ti trnalje i na granica vo Caribrod, toga
go vikalje, a deneska Dimitrovgrad, prošlje alji srpska žandarmerija ge
zastanala. Otec ka osetiv da izbegala, zengilj čujek uključiv sve poljicija po
na, alji oni prošlje granica. Ge stignalje i reklje: „Iljinke vrati se, a znš
ke ideš“?
A Rašit sve ponapre i kažav koj je i od kede je i da živuje vo siromašno mesto.
Ona im rekla nejde nazač, a babo ne smev da ga zadeva jer na granica se
raspravalje. Ka videv kede je rabota izvadiv pare i zlato so šake i dav ćerki.
Ona živuala vo
Kruševo, eto tuje sega ke ima kuća Ismailj. Vake popušpteno bilo zanadulu. Tuje
Mazlamov brat, Hasan, kuća imav ženina, ka domazeć biv tuje. On, Hasan vo
Tursko ošov.
Ona živuala
tuje, primila isljam i klanala i sve našinski terbijet zela. Najteško i bilo,
eto rodila deca so Rašita i sve, alji sve i vikalje decam: „E more kaurče“! I
bilo teško tija ka će čuje, Bugarka bila, alji primila isljam.
Ona živuala
tuje vek vreme, komšija bila so naše. Imala deca alji poslje jeno dejće ka
rodila se poremetila nekako vo stomak. Nana naša Ćupa ga vrzuala i ga isprajla.
Pa poslje celo vreme dur bila živa tamo i pračala nani. Iljinka ga vikalje, a
vamo i dalje drugo ime. Vo selo ga znlje ka Iljinka od Filjibe.
E sega šo se
dešava poslje. Ka stanalje svi da idujet na ke Turska i oni stanalje da idujet.
Otec nejzin so matere sve prodava vo Filjibe i idujet so na vo Tursko. Toljko ćerkata
ga sakalje, i kupilje kuća vo Tursko i so na živualje. Otecot i mati Iljinkine
tamo vo Tursko umrelje.
Oja adžo Hasan
mi go kažuav. Imala jena vrba goljema tuje, vrba beše do docna, ona ga
nasijala.
Rašit biv toljko pristav, ljepotan i puač biv. Bilo ksmet so Bugarka da se oženi. Oni se vikalje Rašitovci, Džemilja od tuje ošla za Šištejec. E sega dalj i biv brat ilji tetka lji mu bila ne znm. Bila prirodno pristala familjija.
A.A.
Maj 2022, Kruševo
8.5.22
Ratni zarobljenici tokom Drugog svjetskog rata iz Dragaša
Dragaš (Gorski srez) za vrijeme Drugog svjetskog rata se nalazio u sastav Kraljevine Albanije kao potprefektura. Na osnovu izveštaja Savezne komisije za popis žrtava rata 1941 - 1945 iz Dragaša stradala je 61 osoba (4 Srba, 2 Crnogoraca, 18 Albanaca, 7 Turaka i 30 Ostalih).
Njemačka, Austrija i Italija su tokom Drugog svjetskog rata upravljale sa preko 1000 logora za ratne zarobljenike. Tokom aprilskog napada Njemačke i Italije na Jugoslaviju znatan dio vojnika, podoficira i oficira jugoslovenske vojske otišao je u zarobljeništvo, među kojima i ljudi iz Dragaša.
Iako je prošlo sedamdeset sedam godina od završetka Drugog svjetskog rata nije poznat broj ratnih zarobljenika iz Dragaša interniranih u logore nacističke Njemačke, Italije i Austrije.
U nastavku je nepotpuni spisak ratnih zarobljenika iz Dragaša, a formiran je na osnovu arhivske građe Centralnog Državnog Arhiva u Tirani (Arkivi Qendror Shtetëror - AQSH Tirana), Albanija, Crveni Krst Albanije i Jugoslavije kao i privatnih arhivskih dokumenata.
1. Ademović Jonus – Ljubošta, Stalag XI A – Njemačka, zarobljenički broj: 114669
2. Jašarević Nazif – Restelica. Stalag XI A – Njemačka, zarobljenički broj: 114740
3.
Sulejmanović Džemail – Kukaljane , Stalag XI A - Njemačka, zarobljenički broj: 114745
4. Velijević Hardesan – Zaplužje, Stalag XI A – Njemačka, zarobljenički broj: 114814
5.
Sulejmanović Jonuz
– Rapča, Mauthauzen, Austrija.
6. Dautović Daut Zulfikar - Rapča (zarobljen 08.04.1941. u Karlovcu; logor: STALAG XVII A, zarobljenički broj: 531; oslobođen dana: 03.04.1945. Vratio se u domovini: 10.04.1945.)
7.
Sulejmanović Ćamil – Kukaljane – Njemačka,
8. Isaković Nezir – Restelica – Njemačka,
9. Redžepović Redžep Ilijas - Mlike (Zarobljen 07.04.1941. godine u Karlovcu; logori: Fronstalag 306, Stalag XVII A, Stalag XII A; Zarobljenički broj: 529. Oslobođen dana: 20.03.1944. godine.)
10. Ibišović Tefik, 1897. Ljubovište,
11. Ibrahimović Tasif Ibrahim, 1917. Belobrod,
12. Eminović Sali Bislim, 1916. Radeša,
13. Abazi Bislimović Destan Rasim, 1915. Rapča,
14.
Zećiri Šaban – Brezna, Kamp di Konçe (Grumello del Piano) - Italija
15.
Isufi Selim – (Jusufović Mustafa Selim) Brod, Kamp di Konçe (Grumello del Piano) - Italija
16. Sejrani Sejran – Šajnovce, Kamp di Konçe (Grumello del Piano) - Italija
17. Murati Mehmet – Brezna, Kamp di Konçe (Grumello del Piano) - Italija
18. Seferović Ramiz Ismail – Dragaš, Stalag II – Njemačka, zarobljenički broj: 722887
19. Destanović Destan Murtez – Brodosavce, Stalag II – Njemačka, zarobljenički broj: 73510
20. Pelivan Ejup – Zli Potok - Njemačka,
21. Šutrak Harun , Brod – Njemačka,
22.
Ljokanovci Skender, Brod – Njemačka,
23. Šata Hamza, Brod – Njemačka,
24. Bislimi Bislim , Vraništa – Njemačka,
25.
Rašiti Faridin, Radeša – Njemačka,
26. Ferati (Emrul) Berzat, Bačka, umro 1944. godine u logoru u Beogradu
27.
Gaši (Sejdi) Šani, Brezna, poginuo 1945. godine Sajmište Zemun
-Stalag XI-A poznat kao Stalag 341 je bio
Njemači zatvor-kamp tokom Drugog svjetskog rata, koji se nalazio istočno od
sela Altengrabow, oko 90 kilomenatar jugo-zapadno od Berlina.
-Koncentracioni
logor M. Stammlager II C. u gradu Greifswald , koji se nalazi u današnjoj
severoistočnoj Njemačkoj.
-Kamp.di Konçe
(Grumello del Piano) gradić blizu Bergama, Italija.
Arhivski izvori:
Arkivi
Qendror Shtetëror - AQSH Tirana,
Albanija
Fondi Drejtoria
Qendrore e Policisë,
Fondi Komanda ushtarake,
Fondi Ministria e
Tokave të Liruara,
Fondi Prefekturat dhe komunat e Tokave të Liruara,
Fondi Drejtoria e Përgjithshme e Kryqit të Kuq
Shqiptar
4.5.22
Internirani stanovnici Gore tokom Velikog rata
Na osnovu podataka sa popisa stanovništva iz 1918. godine, tokom Prvog svjetskog u zarobljeništvu je iz Gore dospjelo 14 stanovnika. Većina njih su u tom periodu internirani u Rumuniju kao i u Austriji i Rusiji. Iz Borja je zarobljeno 10 njih, Vranište (2), Orgoste (1), i Restelice (1).
Br. |
Ime |
Ime
oca |
Prezime |
Godine |
Gde je
interniran |
Selo |
1. |
Ajdin |
Imer |
Hasančor |
35 |
Rumunija |
Borje |
2. |
Rušit |
Zurab |
Hasančor |
45 |
Rumunija |
Borje |
3. |
Mustafa |
Skender |
Kamber |
60 |
Rumunija |
Borje |
4. |
Bajram |
Skender |
Kamber |
62 |
Rumunija |
Borje |
5. |
Sulejman |
Skender |
Kamber |
47 |
Rumunija |
Borje |
6. |
Ramadan |
Skender |
Kamber |
40 |
Rumunija |
Borje |
7. |
Musa |
Skender |
Kamber |
56 |
Rumunija |
Borje |
8. |
Ali |
Kahriman |
Oloman |
55 |
Rumunija |
Borje |
9. |
Kahriman |
Maksud |
Oloman |
36 |
Rumunija |
Borje |
10. |
Mehmed |
Vejsel |
Šosko |
28 |
Rumunija |
Borje |
11. |
Mazlam |
Šasivar |
Sali |
29 |
Rumunija |
Orgosta |
12. |
Destan |
Ragip |
Aga |
62 |
Rusija |
Restelica |
13. |
Husejn |
Zulfikar |
Borja |
65 |
Austrija |
Vraništa |
14. Osman Zulfikar Danial 48. godina Austrija Vraništa
Arhivski
izvor:
Österreichische Akademie der
Wissenschaften
(Archive of the
Austrian Academy of Sciences)