Sefer Tudžari o monografiji “Kruševo (Gora)”

Zahvaljujuči velikom trudu autora Sadika Idrizi Aljabak i Admira Idrizi Aljabak dobili smo jednu izvanrednu knjigu “KRUŠEVO (GORA) MONOGRAFIJA”.

Za pisanje monografija potrebno je uložiti veliki trud, utrošiti ogromno vrijeme, posjedovati upornost i strpljenje, priložiti materijalnu žrtvu, a, iznad svega, imati znanje i sposobnost. Od svega ovoga autori su, zasigurno, posjedovali i uspeli da upotrebe.

Vjerovatno, suočeni s pogubnim posljedicama globalizacije i internet sveobuhvatnosti, autori su se odlučili da otrgnu od zaborava historijske događaje, tradiciju, kulturu i običaje naroda Gore, locirajući ih na selo Kruševo, rodno mjesto autora.

Monografija predstavlja pravu riznicu statističkih podataka o našem narodu od prvih pisanih radova pa sve do danas. Predstavlja riznicu flore i faune, prirodnih bogatstava i ljepota, riznicu bogatih i humanih odnosa među ljudima koji sadašnjim generacijama uveliko fale.

Namjerno zanemarujem uočene nedostatke, kojih ima i čega su, vjerovatno, svesni i autori. Ove nedostatke nadjačava sveukupna, daleko veća vrijednost Monografije.

Monografija nas upozorava da smo zašli u poodmakloj fazi zaborava sopstvene prošlosti, sopstvene historije i vrednosti našeg naroda. Monografija nas upozorava da smo duboko zašli i u procese samoodricanja od sopstvene prošlosti, tradicije i kulture. Ne daj Bože da zagazimo i u proces samoodricanja od naše vere. Onda nam nema spasa!

Iz današnje perspektive Monografija, moju i stariju generaciju asocira na sretno djetinjstvo, đačko i mladalačko doba, i na sve to nam budi uspomene. Mlađoj generaciji Monografija nudi uvid u sve to, te može da im posluži kao inspiracija za, eventualna, stvaralaštva u svim oblastima.

Na kraju, ko god bude u situaciji, preporučujem da prelista ili detaljno pročita ovu knjigu. Ja sam je pročitao ovih dana, kada živimo u jednom strahu da li će i kada proći ova nevolja sa koronavirusom. Moram priznati da mi je čitanje ove knjige pomoglo da se na momente udaljim od dramatičnih informacija o oboljelim i umrlim od posljedica zaraze. Na to sam zahvalan autorima.

U Globočici, 26. O3. 2020. godine

Sefer Tudžari

RadioGora.org 
.
.

Gora krajem XIX vijeka u putopisima Miloša S. Milojevića i Ivana S. Jastrebova

Apstrakt: U radu se govori o putopisima Miloša S. Milojevića i Ivana S. Jastrebova iz druge polovine XIX vijeka, sa posebnim osvrtom na zapise o Gori. Ovi radovi su unijeli najviše zbrke o prošlosti stanovništva Gore, jer su kroz pisanu etno-historijsku literaturu istraživača, kao i kroz kasniju usmenu komunikaciju naučnika i drugih, kojima je nauka bila samo izgovor a ciljevi bili drugačiji. Stanovništvo je ove „naučne rezultate“ prihvatilo djelimično i sa rezervom jer je smatralo da dolaze od „učenih ljudi“.

Trotomni putopis Milojevića iznosi podatke o stanovništvu i naseljima na Kosovu i prvi je takve vrste koji spominje Goru. Milojević je dio postupnog pomicanja srpske historiografije pod uticajem megalomanskih etnografskih i nerealnih percepcija stvarnog stanja u jugostočnoj Evropi. Ivan Stepanovič Jastrebov, ruski konzul u Prizrenu, u drugoj polovini XIX vijeka obišao je Goru i u nekoliko svojih radova opisao ovo područje. Jastrebov je začetnik teze o srpskom porijeklu stanovnika Gore, koju će kasnije, gotovo bez izuzetka, prihvatiti većina srpskih autora koji su istraživali i pisali o Gori.

U radu su hronološki i u manjem obimu izloženi njihovi argumenti, koji u nekom budućem radu mogu poslužiti kao dobra osnova i podsticaj za obimnija naučna istraživanja.

Ključne riječi: Gora, putopisi, Milojević, Jastrebov, XIX vijek, Stara Srbija

Abstract: work speaks of the travel chronicles by Miloš S. Milojević and Ivan S. Jastrebov from the second half of XIX century, with particular reference to the record on Gora. These works entered most confusion regarding the past of the Gora population, because through written ethno-historic literature of the researcher and later oral communication of the researcher and others, to which the science was the mere excuse, the goals were something else. The population has accepted those „scientific results“partially and with the reserve, because they considered that it was coming from „educated people“.

Three volumes of travel chronicles by Milojević lay out information about population and the villages of Gora and they were the first of their kind to mention Gora. Milojević is a part of gradual movement of Serbian historiography under the infulence of megalomaniac ethnographic and unreal perception of the real situation in the south-east Europe. Ivan Stepanovič Jastrebov, Russian consul in Prizren, visited Gora in the second half of the XIX century and in several of his works he described this area. Jastrebov is the pioneer of thesis on Serbian origin of Gora population, which will be later accepted, with almost no exception, by majority of Serbian authors who were researching and writing about Gora.

Their arguments have been exhibited in the work chronologically and on a smaller scale, and they could serve in future works as a good basis and incentive for more extensive research.

Key words: Gora, travel chronicles, Milojević, Jastrebov, XIX century, Old Serbia

Kompletan tekst možete pročitati: OVDE

.
.