DOKUMENT O OTVARANJU ŠKOLA U GORI 1917. GODINE

O počecima školstva u Gori postoji oskudna literatura. Kao početak školstva u Gori do sada se uzimao period poslije Prvog svjetskog rata, tačnije 1918. godina, kada je u Vraništi otvorena prva osnovna škola na srpskom jeziku. Međutim, u Gori su prije raspada Osmanskog carstva radile vjerske škole. Najavljeno prevođenje dokumenata iz turskih arhiva vezanih za Goru sigurno će dati bolju sliku i uvid u obrazovni sistem toga perioda. Ruski konzul u Prizrenu Jastrebov još 1873. godine pominje postojanje muške škole na turskom jeziku u Brodu.

O obrazovanju na srpskom jeziku pisao je mr Živorad Milenović[1], koji donosi neke informacije o počecima obrazovanja na srpskom jeziku i ističe da je stanovništvo Gore imalo pozitivan stav prema obrazovanju. Do 1929. godine u kosovskom dijelu Gore radile su 4 škole u veoma teškim uslovima: u Vraništi (od 1918.), Brodu (od 1920.), Restelici (od 1922.) i Rapči (od 1929.).

I Dr. Abdulla R. Vokrri[2] je pisao o obrazovanju u Gori (1918-1929). On u svom radu navodi da su se stanovnici ovog kraja protivili otvaranju škola na srpskom jeziku, a da prosvjetni radnici koji su imenovani u tim školama nisu željeli raditi iz straha. Ovakvo stanje otežavalo je otvaranje novih škola. U ovom periodu škole su radile sa minimalnim brojem nastavnika, odnosno jedan nastavnik je radio sa velikim brojem učenika. Školske 1919/20. radilo je samo dva nastavnika, školske 1922/23. radilo je 5 nastavnika, od kojih su dvojica bili vjerski učitelji, dok je školske 1927/28 radilo 10 nastavnika.

U „Prosvetnom Glasniku“ pominju se nastavnici koji su radili u Gori, svi svršenici Bogoslovsko-učiteljske škole: Krsta Bulajić (Vraništa, 1921.), Milan D. Vujisić (Restelica, 1921.), Sava Jovanović (Brod, 1921.), Jovan Lukić (Vraništa, 1922.), Jovan Tomić (Restelica, 1922.), Svetozar Vukčević (Restelica, 1922.), Spira Borzanović (Brod, 1924.).

U ostalim selima su do Drugog svjetskog rata postojali samo mektebi.   

O obrazovanju na prostoru Gore nema puno pisanih dokumenata, a naročito malo pažnje posvećeno je periodu balkanskih ratova i Prvom svjetskom ratu, kada dolazi do drastičnih promjena u dotadašnjem sistemu obrazovanja. U tom periodu Gora je bila u sastavu Albanije, pa odgovor na ovo pitanje treba tražiti u albanskim arhivima. U periodu 1916-1918. Albanija je bila „prijateljski“ okupirana od strane Austo-Ugarske, jer obe države nisu bile u ratu. Austro-Ugarska je formirala albansku žandarmeriju i otvarala škole. Promovisan je albanski jezik i pravopis kako bi se smanjio italijanski uticaj. Također, u ovom periodu su izgrađeni putevi i druga infrastruktura. 

Iz Arhiva u Tirani dobili smo dokument na albanskom jeziku u kome se govori o otvaranju škola u Podsrezu Gora sa sjedištem u Vraništi. Ustvari, to je odgovor na zahtjev kojeg je 29. decembra 1916. godine poslat zapovjedništvu Žurskog okruga od strane Mola Arifa iz Kruševa, u kojem traži da se otvore škole (mada su neke oštećene), te ih moli da pošalju 3 do 4 učitelja.

Naredba je izdata 30. maja 1917. godine pod brojem 39 i potpisana od strane Salija Gostivarija. U naredbi je predstavljena lista škola za otvaranje u Gorskom okrugu. Na listi su 6 sela iz Gore (Šištejec, Vraništa, Brod, Borje, Restelica i Rapča), dva iz Opolja (Šajnovce i Brodosan), kao i selo Topoljane.

---

[1] Mr Živorad Milenović - Obrazovanje goranske etničke zajednice na Kosovu i Metohiji od 1918.godine do danas – Baština, Priština – Leposavić, sv.28 2010.godine

[2] Dr. Abdulla R. Vokrri – Zhvillimi i shkollave dhe i arsimit në rrethin e Gorës 1918-1929

 

Kompletan rad i prilog možete pogledati i preuzeti: OVDE
.
.
. 

Gora krajem XIX vijeka u putopisima Miloša S. Milojevića i Ivana S. Jastrebova

Apstrakt: U radu se govori o putopisima Miloša S. Milojevića i Ivana S. Jastrebova iz druge polovine XIX vijeka, sa posebnim osvrtom na zapise o Gori. Ovi radovi su unijeli najviše zbrke o prošlosti stanovništva Gore, jer su kroz pisanu etno-historijsku literaturu istraživača, kao i kroz kasniju usmenu komunikaciju naučnika i drugih, kojima je nauka bila samo izgovor a ciljevi bili drugačiji. Stanovništvo je ove „naučne rezultate“ prihvatilo djelimično i sa rezervom jer je smatralo da dolaze od „učenih ljudi“.

Trotomni putopis Milojevića iznosi podatke o stanovništvu i naseljima na Kosovu i prvi je takve vrste koji spominje Goru. Milojević je dio postupnog pomicanja srpske historiografije pod uticajem megalomanskih etnografskih i nerealnih percepcija stvarnog stanja u jugostočnoj Evropi. Ivan Stepanovič Jastrebov, ruski konzul u Prizrenu, u drugoj polovini XIX vijeka obišao je Goru i u nekoliko svojih radova opisao ovo područje. Jastrebov je začetnik teze o srpskom porijeklu stanovnika Gore, koju će kasnije, gotovo bez izuzetka, prihvatiti većina srpskih autora koji su istraživali i pisali o Gori.

U radu su hronološki i u manjem obimu izloženi njihovi argumenti, koji u nekom budućem radu mogu poslužiti kao dobra osnova i podsticaj za obimnija naučna istraživanja.

Ključne riječi: Gora, putopisi, Milojević, Jastrebov, XIX vijek, Stara Srbija

Abstract: work speaks of the travel chronicles by Miloš S. Milojević and Ivan S. Jastrebov from the second half of XIX century, with particular reference to the record on Gora. These works entered most confusion regarding the past of the Gora population, because through written ethno-historic literature of the researcher and later oral communication of the researcher and others, to which the science was the mere excuse, the goals were something else. The population has accepted those „scientific results“partially and with the reserve, because they considered that it was coming from „educated people“.

Three volumes of travel chronicles by Milojević lay out information about population and the villages of Gora and they were the first of their kind to mention Gora. Milojević is a part of gradual movement of Serbian historiography under the infulence of megalomaniac ethnographic and unreal perception of the real situation in the south-east Europe. Ivan Stepanovič Jastrebov, Russian consul in Prizren, visited Gora in the second half of the XIX century and in several of his works he described this area. Jastrebov is the pioneer of thesis on Serbian origin of Gora population, which will be later accepted, with almost no exception, by majority of Serbian authors who were researching and writing about Gora.

Their arguments have been exhibited in the work chronologically and on a smaller scale, and they could serve in future works as a good basis and incentive for more extensive research.

Key words: Gora, travel chronicles, Milojević, Jastrebov, XIX century, Old Serbia

Kompletan tekst možete pročitati: OVDE

.
.