Prikazani su postovi s oznakom Iseljavanje. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Iseljavanje. Prikaži sve postove

30.10.19

Iseljavanje iz Kruševa od 1912. do 1918.godine

Muhadžiri čekaju trajekt da se prebace iz Istanbula za Anadoliju.

Iz Monografije „Kruševo/Gora



Početak balkanskih ratova i odlazak Turske sa ovih prostora jedan je od najtragičnijih događaja u cjelokupnoj historiji Gore. Stanovnici Kruševa, kao i cijele Gore, zbunjeni i nespremni dočekali su tektonske promjene koje su zahvatile ovaj dio Balkana.
Krajem 1912. godine, nakon petsto godina osmanske uprave, u Goru ulazi srpska vojska. Iz priča starijih, koji su bili svjedoci velikih promjena, slušali smo o tom vremenu i tragedijama koje su, jedna za drugom, zadesile naš narod.
U novoformiranoj državi Kruševo je administrativno bilo definisano kao jedna od 16 opština unutar Gorskog sreza. Opština se nalazila u pokrajini Južna Srbija, okrug Prizren. Te 1913. godine opština Kruševo je imala 1.926 stanovnika. U sastav „opštine kruševske” ulazila su sela Kruševo (405 stanovnika), Globočica (607) i Zli Potok (914). Opština Restelica je imala 2.279, dok opština Brod 2.624 stanovnika.
U cjelokupnoj historiji Gore Prvi svjetski rat će ostati zapamćen po najvećim stradanjima i muhadžirluku koji se dogodio tokom nekoliko ratnih godina. Gora se ponovo našla na udaru mnogih vojski i pljačkaša (haramija). Većeg iseljavanja stanovništva bilo je iz naselja koja su se nalazila u blizini uspostavljanja nove granice između Srbije i Albanije.
I turski dokumenti iz ovoga perioda govore o razmjeni i iseljavanju stanovništva nakon balkanskih ratova, kada se Turska definitivno povukla sa ovih prostora. 

Tako, u dokumentu Ministarstva inostranih poslova broj HR.SYS, 2030/12_14,15 od 26. maja 1914. godine govori se o naseljavanju muslimanskog stanovništva iz Makedonije u pojedine dijelove Turske:


„Albanci muslimani iz Makedonije koji žele da se usele u Tursku nakon Balkanskog rata trebaju se naseliti u Halep, Konju i Ankaru; s druge strane, Turci iz Makedonije koji oklijevaju da se usele, potrebno je ohrabriti da se nasele na pogodna mjesta u oblasti Jedrene – Čataldža (Edirne – Çatalca).“

***


Kompletan tekst možete pročitati i preuzeti: OVDE

11.7.19

GORA NA POPISIMA STANOVNIŠTVA 1913-1921


Gora je do 1912.godine bila u sastavu Kosovskog vilajeta u Osmanskom carstvu, i bila je jedinstvena celina. Zakonom od 1865. godine obrazovan je Prizrenski vilajet i u njemu je pripalo skoro celo područje Kosova. 
***
Posle povlačenja Osmanskog carstva, Srbija je izvršila prebrojavanje stanovništva koje se zateklo 1. marta 1913. godine. U tom prebrojavanju obuhvaćena su mesta Stare Srbije, i izvršene sve administrativne podele na okruge, srezove i političke opštine. Procena stanovništva je izvršena preko policijskih službenika i novoformiranih opštinskih vlasti. Popis je vršen u toku kraćeg vremena preko popisivača koji su išli od kuće do kuće. 
U novoformiranoj državi, Gora je administrativno bila definisana kao srez. Nalazila se u pokrajini Južna Srbija, okrug Prizren. U tom period nije bila definisana granica prema Albaniji, a razgraničenje je završeno tek nekoliko godina kasnije,  pa su i na popisu 1913. i 1921. godine popisana sela koja će kasnije pripasti Albaniji, kao  i sva sela iz Gore i Opolja. Sela Jelovjane (980 stanovnika) i Urvič (908 stanovnika) pripala su okrugu tetovskom, opštini Donjo Palčište, i u ovom radu nisu ušle u konačan broj stanovnika u Gori. 

U gorskom srezu je bilo 19 opština, 51 selo, 1 varošica a te 1913. godine je ceo srez imao 28.117 stanovnika. Međutim, od samog štampanja “Rečnika mesta...” i situacije na terenu došlo je do različitih pomeranja pojedinih sela iz jedne opštine u drugu, pa je u gorskom srezu posle kratkih ispravki bilo 16 opština, 51 selo i 27 879 stanovnika (238 stanovnika manje, jer je u tabeli u originalu bila ubačena i opština Novčanska (?) a kasnije i prekrižena, ali je taj broj ušao u ukupan broj stanovnika u srezu).
Sreska kuća se nalazila u Vranište, koja je bila udaljena od okružnog mesta 5½ sahati hoda. Sresko mesto je imalo poštu i telegraf.
Popis 1921
Prvi zvaničan popis stanovništva i stoke od 31. januara 1921. godine obavljen je na teritoriji tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je stvorena državnim aktom ujedinjenja od 1. decembra 1918. godine, a granice su joj utvrđene tek u narednim godinama 1919. i 1920. godine na osnovu ugovora o miru, konvencija (Rapallo), pa čak i plebiscite (Koruška). Detaljno razgraničenje počelo je tek posle izvršenog popisa tokom proleća 1921. godine i trajalo do kraja 1922. godine, tako das u državne granice tačno utvrđene tek u toku 1923. godine.


Srez Gora se administrativno u Kraljevini SHS nalazila u pokrajini Južna Srbija, okrug Prizren. U tom period nije bila definisana granica prema Albaniji, i razgraničenje je završeno tek nekoliko godina kasnije. U popis su ušla sva sela iz Gore i Opolja a popisana su i sela koja će kasnije pripasti Albaniji (Šištavec, Orgosta, Borje), a u odnosu na 1913. godinu u popisu iz 1921. godine nije ušla samo opština Topoljanska sa selima Topoljane, Brekinje, Džaferaj, Lojma i Nivča.
Ukupan broj stanovnika na nivou sreza je 12 817. Izjašnjavanje u popisu je po veroispovesti (Pravoslavnih, Rimokatolika, Grko-katolika, Muslimana…), po maternjem jeziku (Srba ili Hrvata, Slovenaca, Arnauta, Turaka…), kao i starosna struktura stanovništva.
Po raspoloživim podacima prebrojavanja stanovništva iz 1913. godine i zvaničnog popisa iz 1921. godine stanovništvo u Gori je prepolovljeno. U tom periodu u Gori su doseljene porodice iz okolnih oblasti, pa je konačan broj stanovnika donekle povećan. Ovoj brojci je pridodat i pozitivan prirodni priraštaj (vidi Tabelu 3.) u kojoj imamo polovinu stanovništva, 6027, u starosnoj dobi od 0 do 14.godina. Doseljenici i prirodni priraštaj su donekle „maskirali“ egzodus koji je zahvatio Goru tih godina.
Od 25.366 stanovnika koliko ih je bilo 1913. godine (bez opštine Topoljanske), na popisu 1921. godine ih je bilo 12.817, što je za 12 549 stanovnika manje. Kao razlozi smanjenja broja stanovnika mogu se tražiti u migraciji stanovništva, ratovima (Balkanski ratovi i Prvi svetski rat), gladi i bolestima. Stanovništvo se u tom vremenskom period između dva popisa našlo na teritoriji na kojoj su formirane nove države.

.
Kompletan tekst možete pročitati i preuzeti: OVDE
.