Prikazani su postovi s oznakom Vranište. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Vranište. Prikaži sve postove

8.8.25

Narodni miting Gorana u Vraništu - 1926


 

GRAĐANI JUŽNE SRBIJE PROTIV BUGARSKE KOMITSKE AKCIJE

 

Narodni miting Gorana u Vraništu

 

Vranište, 20. maja 1926. – U Vraništu je juče održan veliki narodni miting, na kome je stanovništvo sreza gorskog ustalo odlučno protiv bugarske komitske akcije. Na mitingu, koji je održan oko 10 i po časova pre podne, na trgu, bilo je preko 4000 duša. Klicalo se dugo Kralju i državi. Od burnog klicanja odjekivali su Koritnik i Šar-Planina.

Tačno u 11 časova pre podne predsednik vraniške opštine g. Begula Ajrula otvorio je miting jednim patriotskim govorom, predloživši za predsednika sreskog muftiju g. Idriza Hazera.

Muftija je učesnicima zahvalio na poverenju jednim plamenim govorom, u kome je osudio akciju bugarskog Makedonstvujušćeg Komiteta.

Posle njega govorio je učitelj g. Radivoje Bulatović, koji je u svome opsežnom govoru izložio niz zverstava, koja su bugarske bande izvršile nad našim življem u Južnoj Srbiji.

Za tim su govorili g.g. Velija Dželam (Džemail Velija), predsednik opštine bučanske, Rušid Arun - Čauš, predsednik opštine resteličke i Smail Hadži, blagajnik opštine vraniške, pa je usvojena rezolucija koja je upućena vladi. Rezolucija glasi:

„Rezolucija i patriotski apel Srba muslimanske vere sreza gorskog, okr. prizrenskog, danas 19. maja 1926. g. bratski sakupljena u Vraništu.

Mi Srbi muslimanske vere, sreza gorskog, bez obzira što nas vera razdvaja od braće čistih Srba na levoj i desnoj obali Vardara – naše J. Srbije, sakupljeni danas u velikoj masi, povodom nasilja, pljačkanja i ubijanja naše mirne braće u J. Srbiji od strane bugarskih robijaša i razbojnika organizovanih u t.z. „Revolucionarni Makedonski Komitet“, a naročito povodom najnovijeg gnusnog komitskog svirepstva – ogledala bugarskog varvarizma – odigranog 1. maja ove godine u Strumici, a solidarišući se sa građanima cele Južne Srbije izjavljujemo:

1.    Da, najnoviji strumički atentat, kao i sve ranije atentate, razbojničke ucene i nasilja na zdravu svest, život i imovinu lojalnih građana Srba J. Srbije, najenergičnije osuđujemo kao i njihov stožer – Makedonski Komitet, komitet razbojnika, leglo trutova i osinjaka, gnušajući se njihovih tatarskih nedela, kao i svih onih koji te narodne sisare inspirišu i materijalno pomažu u cilju nekog vojnog i po sve besmislenog dokazivanja današnjem kulturnom svetu.

2.    Apelujemo na našu. Kralj. Vladu i na ceo kulturni svet da energično skrenu pažnju zvaničnoj Bugarskoj, da bi već jedan put za uvek uništila taj svoj komitet sastavljen od najgoreg ološa, kako ne bi više bio pljačkan, ubijan i mučen naš posve mirni živalj u J. Srbiji.

3.    Otvoreno poručujemo svima Bugarima i zvaničnoj Bugarskoj da se ne hvataju za J. Srbiju jer to nije njihova zemlja, niti je ikada bila, nego od uvek srpska bila i biće, koja je naseljena čistim i po sto puta prekaljenim Srbima, koji srpski dišu, zbore i pišu. U protivnom neka znaju Bugari da će ponovo osetiti svu težinu srpske pesnice kao što su je osetili na Velbuždu i Bregalnici“.

Po pročitanoj rezoluciji nepregledna masa krenula se ulicama manifestujući, došla je pred sresku zgradu i tu je nastalo dugo i burno klicanje Kralju i državi. Na balkonu sreske zgrade pojavio se sreski poglavar g. Milivoje Vuković, koji je manifestantima saopštio da će podnetu rezoluciju dostaviti nadležnim putem Kraljevskoj Vladi. 

R. B.


Izvor: 

Dnevni list Vreme, koji je izlazio u Beogradu od 1921. do 1941. godine i donosio dnevne vesti i novosti o životu u Kraljevini SHS i K. Jugoslaviji i svetu između dva rata.

30.9.23

Goranske narodne pesme (1950.) - Miodrag Vasiljević

 


Vasiljevićeva knjiga Narodne melodije koje se pevaju na Kosmetu, objavljena je 1950. godine kao prvenac u ambiciozno planiranoj seriji Jugoslovenski muzički folklor. 


Knjiga sadrži obiman materijal, sabran po većim mestima uže teritorije Kosova (Podrima, Gorski srez, Binačka Morava i Sredačka Župa). Mnoge pesme zabeležene su u Skoplju i Beogradu, od ljudi koji su poticali sa pomenutih prostora. Autor je pesme prikupljao od 1932.do 1948. godine.


Knjiga sadrži ukupno 536 pesama (sa varijantama), razdvojenih na notni i tekstualni prilog, i plod je saradnje sa brojnim pevačima (pretežno pravoslavnim, u manjem broju i sa muslimanima iz Gore).
Autor je knjigu podelio na tri karakteristične celine. Jedna je muzikološka (sa rezimeom na stranom jeziku), druga notno-tekstualna, dok treći deo čine prateći sadržaji: analitički pregledi, registri pevača i pesama, rečnik manje poznatih reči lokalnog govora.
U ovom radu namera mi je bila da izvučem sve pesme koje je autor zabeležio u Gori i koje su vezane za Goru i da ih objavim u zasebnoj publikaciji. 


Vasiljević  je u Gori zabeležio 46 jednoglasnih pesama, dominantno muških pevača, a u manjoj meri grupnog ženskog izvođenja. Ovom izdanju dodate su još dve pesme, koje su zabeležene u Prizrenu, a spominju Goru i Gorane. Pesma pod rednim brojem 123. i pesma pod rednim brojem 153. Ukupno 48 pesama.
Na početku ove publikacije objavljen je autorov predgovor iz knjige kao i registar teritorija (sela) i pevača u kojima je sakupljao narodne pesme u Gori. U zagradi iza imena pevača zabeležene su tadašnje trenutne godine pevača i zanimanje kao i redni brojevi pesama koje je pomenuti pevač otpevao.
U knjizi je prvo objavljen notni pa tekstualni deo za sve pesme. Ovde su pesme poređane po redosledu (po rednim brojevima) kako su ušle u originalu, s time što paralelno uz tekst ide notni zapis pesme. Postavljanje teksta i notnog zapisa jednog pored drugog daje jasniju sliku čitaocima i istraživačima.

Sve pesme iz Gore (48) žanrovski su podeljene na sedam celina:
●    Ljubavne pesme - 21
●    Pečalbarske pesme - 8
●    Porodične pesme - 2
●    Stare rodoljubive pesme - 3
●    Umetničke pesme - 1
●    Obredne pesme - 12
●    Ostale obredne pesme (žetvarske i beračke) - 1

Na kraju publikacije objavljen je i rečnik manje poznatih reči lokalnog govora. 

Kompletan rad možete pogledati: OVDE