Prikazani su postovi s oznakom fotografije. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom fotografije. Prikaži sve postove

26.7.26

Krušijani


 

Arhiva starih fotografija KRUŠEVO

1. Dehir (Harun) Ilijazi (1927-1998)

2. Jonuz (Izet) Toro (1929-2002)

3. Ramadan (Abaz) Ramadani (1936)

4. Aliriza (Sali) Seferi (1935-1999)

5. Mustafa (Muharem) Hodža (1936-2012)

6. Vejselj (Aliman) Mustafa (1931-2009)

7. Ibiša (Vejselj) Seferi (1956)

8. ?

9. Jakup (Nedžip) Imerović (1931- 2014)

9.5.26

- Stare fotografije Kruševo -

Arhiva starih fotografija Kruševo

1 - Selmir Ilijazi
2 - Erol Osmani
3 - Suad Toro
4 - Ernes Islami
5 - Erdal Toro
6 - Dženan Mustafa
7 - Jasmin Seferi
8 - Alnes Šerifi
9 - Ertur Hasani
 

11.4.26

Stare fotografije Kruševo


Arhiva starih fotografija Kruševo 

1. Abaz Ramadani (1908-1992)
2. Jahija Dute (1910-1983)
3. Isak Idrizi (1926–2007)
4. Murat Brenoli (1910- 1993)
5. Ekrem Tahir (1907-1994)


 

6.4.26

Generacija 1960-1963


 Arhiva starih fotografija Kruševo 

1. Nazlija (Sopi)
2. Adilja (Abidini)
3. Sadija ?
4. Seljba?
5. Razija (Hodža)
6. Nedžmija (Toro)
7. Arifka ?
8. Zejnulja (Bero)
9. Šureta?
10. Fedaija
11. Resmija
12. Hiba
13. Hurija (Abidini)
14. Džiba
15. Sevda (Seferi)
16. Urmiza
17. Ferida
18. Aziz Osmani
19. Đulija (Brenoli)
20. Šehadin Toro (rametljija)
21. Nijazim Idrizi
22. Nehat Brenoli
23. Hatka Mustafa
24. Raif Bero
25. Agim Hasani
26. Nezafet Aginski
27. Safet Kuši
28. Sali Seferi
29. Šaban Mustafa (rametljija)
30. Šefket Abidini
31. Aliriza Šerifi
32. Esat Abidini
33. Dragan

29.3.26

Generacija 1972.


 Arhiva starih fotografija Kruševo  

1. Batijar Hodža
2. Ćelebija (Šerifi)
3. Ramiza (Mustafa)
4. Hafiza (Brenoli)
5. Ljuljjeta (Brenoli)
6. Fejzija (Toro)
7. Saša Dišov
8. Šantir Bero
9. Rešat Seferi
10. Murtezan Seferi
11. Sait Hodža (rametljija)
12. Serđivan Behljulji
13. Harun Ilijazi
14. Fikret Seferi
 

1.1.17

Novembar 1992.godine - Kad neće svet Kruševu…


Šesnaest kilometara južno od Dragaša, a dva kilometara od albanske granice, na nadmorskoj visini 1320 metara, nalazi se selo Kruševo. Od prošle godine krivudavi put do njega je prekriven asfaltom. No, ni ranije, iako izolovana saobraćajnica, nije bila razlog da ono bude isključeno iz savremenog toka civilizacije. Šta više po osnovi uslova stanovanja i života, kruševska domaćinstva su i odskakala od domaćinstava u drugim, privrednim i kulturnim centrima bližim selima pre svega, zahvaljujući ranijem upoznavanju sa mogućnostima poboljšavanja životnih uslova.

Svaka od blizu 130 porodica ovog sela ipak ima gotovo sve, ako može tako da se kaže. Pa opet, ni jedna nije potpuno srećna, utoliko pre što te blagodeti ne koriste svi članovi domaćinstva, a pogotovu ne oni koji su ih stvorili. Muškarci sposobni za rad su uglavnom rastureni po belom svetu, na gurbet. Stvaranjem sredstava za životnu egzistenciju ukućana, kako to narod obično kaže, odužuju se već umornim, van porodičnog doma ostarelim, u Kruševo vraćenim roditeljima, a zadužuju sinove koji će istu obavezu morati da naslede.

 ***

-Sem brašna za porodicu, valja obezbediti i hranu za stoku – kaže sedamdesetogodišnji Ejup Seferi. Jedan je njegov sin, priča nam dalje on, zaposlen je u dragaškom Drateksu, što smatra posebnom srećom, da mu se neko nađe u blizini, pošto sam više nije u stanju ni plot da ogradi, dok su druga dvojca, kad prolećno sunce nije još pošteno ogrejalo, već morala da u potrazi za sezonskim poslom odu iz rodnog Kruševa. Adresu im je tek ovih dana saznao. Zato je i sišao u centar sela. Poštar samo što nije stigao.
U društvu sa Ejupom je i Fehim Hodža, takođe starac od sedamdesetak godina. Izašao je, veli, da malo protegne noge, i da popriča sa nekim, jer mu, kako kaže, unuci i unuke već prebaciju da im je proteklih dana i noći sve „priče“ ispričao i po nekoliko puta.


Meštani Kruševa poseduju blizu 600 grla krupne stoke i oko dva puta toliko ovaca.   

Sem što gotovo svake godine vlada nestašica sena, pomalo je čudno, ali istinito, da stanovnici ovog sela u Gori oskudevaju i u drvima. Nekada je čitava šuma, zvana Jelak, na površini od preko 180 hektara, pripadala njima, ali im je oduzeta 1953.godine.

Kompletan tekst možete pročitati: OVDE