30.10.19

Iseljavanje iz Kruševa od 1912. do 1918.godine

Muhadžiri čekaju trajekt da se prebace iz Istanbula za Anadoliju.

Iz Monografije „Kruševo/Gora



Početak balkanskih ratova i odlazak Turske sa ovih prostora jedan je od najtragičnijih događaja u cjelokupnoj historiji Gore. Stanovnici Kruševa, kao i cijele Gore, zbunjeni i nespremni dočekali su tektonske promjene koje su zahvatile ovaj dio Balkana.
Krajem 1912. godine, nakon petsto godina osmanske uprave, u Goru ulazi srpska vojska. Iz priča starijih, koji su bili svjedoci velikih promjena, slušali smo o tom vremenu i tragedijama koje su, jedna za drugom, zadesile naš narod.
U novoformiranoj državi Kruševo je administrativno bilo definisano kao jedna od 16 opština unutar Gorskog sreza. Opština se nalazila u pokrajini Južna Srbija, okrug Prizren. Te 1913. godine opština Kruševo je imala 1.926 stanovnika. U sastav „opštine kruševske” ulazila su sela Kruševo (405 stanovnika), Globočica (607) i Zli Potok (914). Opština Restelica je imala 2.279, dok opština Brod 2.624 stanovnika.
U cjelokupnoj historiji Gore Prvi svjetski rat će ostati zapamćen po najvećim stradanjima i muhadžirluku koji se dogodio tokom nekoliko ratnih godina. Gora se ponovo našla na udaru mnogih vojski i pljačkaša (haramija). Većeg iseljavanja stanovništva bilo je iz naselja koja su se nalazila u blizini uspostavljanja nove granice između Srbije i Albanije.
I turski dokumenti iz ovoga perioda govore o razmjeni i iseljavanju stanovništva nakon balkanskih ratova, kada se Turska definitivno povukla sa ovih prostora. 

Tako, u dokumentu Ministarstva inostranih poslova broj HR.SYS, 2030/12_14,15 od 26. maja 1914. godine govori se o naseljavanju muslimanskog stanovništva iz Makedonije u pojedine dijelove Turske:


„Albanci muslimani iz Makedonije koji žele da se usele u Tursku nakon Balkanskog rata trebaju se naseliti u Halep, Konju i Ankaru; s druge strane, Turci iz Makedonije koji oklijevaju da se usele, potrebno je ohrabriti da se nasele na pogodna mjesta u oblasti Jedrene – Čataldža (Edirne – Çatalca).“

***


Kompletan tekst možete pročitati i preuzeti: OVDE