19.9.22

Dozvola poglavara sreza gorskog - 1925.godine


KRALJ. S.H.S.                                                               

SUD OPŠTINE KRUŠEVAČKE        

16 XI 1925.godine 

Kruševo 

Poglavaru sreza Gorskog Vranište

Sud ove opštine sa ovim aktom urućuje toj vlasti Biljala Šerifovića iz sela Restelice s molbom da mu se odobri odlazak u varoš i okolinu Orahovca  za (6) šest meseca po radi pečalbe.   

Lični opis:

Star 15 godina          lice: obično

Rasta: običnog         oči: zelene

Bradu nema             brkovi nema

Nos i usta: pravilna           Osobenih znakova nema.

Vladanja je dobrog.                              

Pečat Suda opštine Kruševačke             Predsednik suda 

Potpis

Dve taksene marke od 5 dinara

:::  

Napred imenovanom odobravam odlazak i boravak za napred označeno mesto. V (6) šest meseci. 

Br. 3953                                                                          Sreski poglavar

16. novembra 1925             

Pečat Načelnika sreza Gorskog         

Potpis

Vranište

12.9.22

Objava suda opštine Kruševačke 1927.godine


 KRALJ. S.H.S.

SUD OPŠTINE KRUŠEVAČKE

12. maja 1927.godine 

Kruševo 

Objava

Za Zićira Šerifovića iz sela Kruševa kome je data na rukovanje jedna ruska puška koja nosi No: 218663 radi čuvanja svoje stoke. 


Lični opis:

Star 16 godina          lice: okruglo

Rasta: običnog         oči: kestenjaste

Nos i usta: pravilna Osobenih znakova nema.

Vladanja dobrog. 


Pečat Suda opštine Kruševačke           

Predsednik suda: Potpis                                                                          


11.9.22

Vunena bela kapa


 Nošnja ima višestruku namjenu i karakter. Osnovna uloga nošnje je zaštita od hladnoće i drugih prirodnih pojava. U našim balkanskim, pa i širim okvirima, nošnja ima estetski, etnički pa i socijalni karakter. Po nošnji se, često, može odrediti etnička posebnost ljudi, a ne rijetko i socijalni status i vjerska, odnosna konfesionalna pripadnost. Posebno se ističe njena dekorativna odnosno ukrasna uloga.

Muška narodna nošnja je gotovo izbačena iz svakodnevne upotrebe, osim što je koriste pojedinci ili se upotrebljava samo u svečanim prilikama (praznici, svadbe, suneti).

Muška nošnja  Gorana pripada balkanskom tipu i slična je, a po nekim elementima, identična nošnji susjednih Ljumljana kao i Torbeša iz Zapadne Makedonije i Albanije. Razlike su neznatne i u nijansama. 

Prema boji razlikuje se crni i bijeli tip muške nošnje. Crni tip isključivo nose stariji muškarci (mlađi rijetko), dok bijeli tip isključivo nose mlađi, bez razlike da li su oženjeni ili nisu. Također, razlikuje se nošnja za svečane prilike od nošnje za svakodnevnu upotrebu.

Materijali od kojih se izrađuju dijelovi muške nošnje su najčešće od vune, osim za džamadan koji može biti izrađen i od čohe. Izatkani vuneni matrijal se valja da bi dobio na kvalitetu. Terzije za izradu muške nošnje još rade u Restelici i Brodu, mjesta u kojima je nošnja djelimično u upotrebi. Doskora su terzije iz Gore odlazile u Opolje i druga mjesta u okolini Prizrena, gdje su šili nošnju od vune i kože.

Dijelovi muške nošnje

-          kapa (od vune i bijele boje, ravna kao u Ljumi)

-          krpče (mahrama na kapi i oko kape, „čalma“)

-          gunče (gunj; od vune, „šajak“, crne boje i kratkih rukava)

-          džamadan (vuneni; crn ili bijel, rijetko od plave čohe)

-          košulja (platnena i bijela)

-          puas (pojas plave boje; tkan od vune ili pamuka),

-          benebrek (čakšire; sa gajtanima u šest redova)

-          čorape (čarape; od crne vune za starije, dok za mlađe bijele i srmom išarane)

-          openke (opanci; od kravlje kože sa podvezicama („vrfke“) bijele boje

-          obojke (obojci; od vune, crne boje, za mlađe šareni i srmom izatkani,

-          nakit (kićena mahrama i ćustek za momke).


U nastavku možete pročitati intervju u vezi vunene bele kape sa starijim mještanima Kruševa. 

Intervju možete pročitati: OVDJE