15.12.17

Gora krajem XIX vijeka u putopisima Miloša S. Milojevića i Ivana S. Jastrebova



Apstrakt: U radu se govori o putopisima Miloša S. Milojevića i Ivana S. Jastrebova iz druge polovine XIX vijeka, sa posebnim osvrtom na zapise o Gori. Ovi radovi su unijeli najviše zbrke o prošlosti stanovništva Gore, jer su kroz pisanu etno-historijsku literaturu istraživača, kao i kroz kasniju usmenu komunikaciju naučnika i drugih, kojima je nauka bila samo izgovor a ciljevi bili drugačiji. Stanovništvo je ove „naučne rezultate“ prihvatilo djelimično i sa rezervom jer je smatralo da dolaze od „učenih ljudi“.
Trotomni putopis Milojevića iznosi podatke o stanovništvu i naseljima na Kosovu i prvi je takve vrste koji spominje Goru. Milojević je dio postupnog pomicanja srpske historiografije pod uticajem megalomanskih etnografskih i nerealnih percepcija stvarnog stanja u jugostočnoj Evropi. Ivan Stepanovič Jastrebov, ruski konzul u Prizrenu, u drugoj polovini XIX vijeka obišao je Goru i u nekoliko svojih radova opisao ovo područje. Jastrebov je začetnik teze o srpskom porijeklu stanovnika Gore, koju će kasnije, gotovo bez izuzetka, prihvatiti većina srpskih autora koji su istraživali i pisali o Gori.
U radu su hronološki i u manjem obimu izloženi njihovi argumenti, koji u nekom budućem radu mogu poslužiti kao dobra osnova i podsticaj za obimnija naučna istraživanja.

Ključne riječi: Gora, putopisi, Milojević, Jastrebov, XIX vijek, Stara Srbija


Abstract: work speaks of the travel chronicles by Miloš S. Milojević and Ivan S. Jastrebov from the second half of XIX century, with particular reference to the record on Gora. These works entered most confusion regarding the past of the Gora population, because through written ethno-historic literature of the researcher and later oral communication of the researcher and others, to which the science was the mere excuse, the goals were something else. The population has accepted those „scientific results“partially and with the reserve, because they considered that it was coming from „educated people“.
Three volumes of travel chronicles by Milojević lay out information about population and the villages of Gora and they were the first of their kind to mention Gora. Milojević is a part of gradual movement of Serbian historiography under the infulence of megalomaniac ethnographic and unreal perception of the real situation in the south-east Europe. Ivan Stepanovič Jastrebov, Russian consul in Prizren, visited Gora in the second half of the XIX century and in several of his works he described this area. Jastrebov is the pioneer of thesis on Serbian origin of Gora population, which will be later accepted, with almost no exception, by majority of Serbian authors who were researching and writing about Gora.
Their arguments have been exhibited in the work chronologically and on a smaller scale, and they could serve in future works as a good basis and incentive for more extensive research.
Key words: Gora, travel chronicles, Milojević, Jastrebov, XIX century, Old Serbia

Kompletan tekst možete pročitati: OVDE

.

3.11.17

Dejstvo I (prve) Šumadijske divizije tokom Prvog balkanskog rata u oblast Gora, novembar 1912.godine



Srpska vojska u Albaniji 1912.godine
Prema naređenju komandanta armije, iz I Šumadijske divizije četiri odreda su upućena u krajeve oko Prizrena sa zadatkom da razoružavaju stanovništvo. “Ako naiđu na otpor, odredi imaju postupati nemilosrdno” – glasilo je armijsko naređenje. Dve čete u oblasti Opolja i Gore, jedan bataljon, s mitraljeskim odeljenjem, u pravcu Žura i Ljum-Kule i četiri čete u oblasti Hasa izvršili su ovaj zadatak od 8. do 13. novembra.

Pošto u početku angažovane snage nisu bile dovoljne da uguše ustanak u Ljumi, Hasu i Dukađinu, to je, prema oceni komandanta armije, trebalo brzo intervenisati i pokoriti pobunjene albanske oblasti. I pošto Vrhovna komanda nije uputila tražena pojačanja, niti odred za dejstvo od Debra ka Ljumi, komandant armije je odlučio da u Ljumu uputi 11. i 12. pešadijski puk (oba jačine po dva bataljona) i 2. bataljon 10. pešadijskog puka, u sastavu 12. puka, s tim da s pravca Hasa sadejstvuju dva manja odreda a s pravca Opolja i Gore jedan odred pešadije. U duhu toga su usledila odgovarajuća naređenja, koja su, pored plana nastupanja, izričito nalagala oštre mere protiv pobunjenih sela.

Opoljski odred, sastava: 1. bataljon 19. pešadijskog puka, 8. brdska baterija i 15 konjanika, imao je zadatak da sadejstvuje sa glavnom napadnom kolonom, čisteći od albanskih ustanika predele istočno od Koritnika.

Kod sela Plava, 18. novembra, u sastav odreda su ušle i dve čete ranije upućene u Opolje i Goru, koje su odbačene iz rejona sela Šištevca. Oko 11 časova odred je u marševskom poretku, s potrebnim borbenim obezbeđenjem, krenuo ka selu Vraništu, gde je i zanoćio.

Sutradan, 19. novembra, odred se sukobio s neprijateljevim snagama na grebenu Borje – Globočica. Posle borbe koja je trajala od 7 do 12 časova, i u kojoj je korisno upotrebljena 8. brdska baterija, neprijatelj je, neorganizovano i po grupama, odstupio. Pred veče odred je stigao u Šištevac i Novo Selo, gde je zanoćio.


Kompletan tekst možete pročitati: OVDE

.

1.11.17

Pečalbari od pamtiveka - National Geographic



Poznati magazin National Geographic Srbija u januarskom broju 2009.godine u rubrici  
NG Odredište pisao je o Gori.
Tekst je napisala: Dragana Nikoletić
Fotografije snimio: Goran Sivački

Kompletan tekst možete pročitati: OVDE
.

"Bez pisane istorije i dovoljno istraženog porekla, Goranci u Gori i rasejanju raskošno proslavljaju i muslimanske i hrišćanske praznike, živeći skromno i radno, po strogim patrijarhalnim uverenjima. 

Područje Gora na Šar-planini, na tromeđi Srbije, Albanije i Makedonije, na samom rubu Kosova, prosto zastrašuje svojom divljom lepotom. Planinske visove do leta okovane ledom smenjuju nepregledni pašnjaci, jarkozeleni tek krajem maja. U vreme kad se sneg sa Šare otapa, vode iima toliko da se zahuktalim rekama ne daju imena. Možda su bezimene i zato što brzo kopne i pretvaraju se u potoke. U toku dana ovde se izmene sva godišnja doba u svojim najekstremnijim varijantama. Po vedrom vremenu na oštrim vrhovima mogu da se spaze divokoze, dok vukovi i medvedi zimi umeju da zabasaju na glavne seoske ulice.  

U pregibima planine, negde toliko uskim da kuće štrče iz klisure kao naherene krivovrate pečurke, šćućureno je 19 goranskih sela. Još devet istog etničkog sastava pripalo je Albaniji 1923.godine, a dva su ostala u Makedoniji. Goranci tako tako dele oko 500 međunarodnih kvadratnih kilometara, ostajući u vezi preko šumskih staza i pograničnih isprava".


Kompletan tekst možete pročitati: OVDE
.

28.10.17

Spisak goranskih naselja po abecednom i azbučnom redu

Spisak goranskih naselja po abecednom redu

Gora se nalazi na krajnjem jugu Kosova, na padinama Šar-planine, na tromeđi Kosova, Makedonije (Polog) i Albanije (Ljuma). Reljef Gore je izrazito brdsko-planinski.


Do propasti Otomanske imperije 1912. godine Gora je bila duhovna i geografska cjelina, a nakon toga se našla na mjestu gdje se uspostavljala granica između Albanije i Srbije. Londonskim mirom kojim je izvršena podjela teritorija, potvrđena Bukureštanskim dogovorom 1913. godine, devet goranskih sela pripalo je Albaniji. Konačna podjela je uslijedila marta 1923. godine kada je definitivno uspostavljena granica između Albanije i Kraljevine SHS. Ovom podjelom najveći dio Gore pripao je Kraljevini Jugoslaviji (21 selo), a manji dio Albaniji (9 sela). Kasnije su, poslije Drugog svjetskog rata, dva sela (Urvič i Jelovjane) pripala Makedoniji, kojoj i geografski pripadaju.

 Danas 19 sela Gore pripada Kosovu: Restelica, Brod, Kruševo, Globočica, Zlipotok, Vraništa, Mlike, Bačka, Dikance, Kukaljane, Ljubošta, Leštane, Dragaš (Krakošta), Radeša, Orčuša, Dovnji Krstec, Gornji Krstec, Dovnja Rapča i Gornja Rapča.
 Albaniji su pripala goranska naselja: Šišteec, Borje, Zapod, Pakiša, Orgosta, Crnjeljevo, Košarišta, Orešek i Očikle.
 U Makedoniji, sa južne strane Šar-planine, na obodu Pologa, nalaze se Urvič i Jelovjane, dva goranska („torbeška“) sela, čiji su stanovnici uglavnom Gorani (doseljeni ovdje krajem XVIII vijeka) ili potpuno goranizirani doseljenici iz drugih krajeva.

Kompletan tekst možete pročitati: OVDE


Spisak goranskih naselja po azbučnom redu