Kruševo

PRIRODNO-GEOGRAFSKE ODLIKE

Gora se nalazi na krajnjem jugu Kosova, na padinama Šar-planine, na tromeđi Kosova, Makedonije (Polog) i Albanije (Ljuma). Reljef Gore je izrazito brdsko-planinski. Gora se prostire u pravcu jug – sjever sa usječenim riječnim dolinama, prije svega dolinom Brodske i Resteličke rijeke koje, ulivajući se u Plavsku rijeku, predstavljaju prirodnu vezu sa donjim tokom Bijelog Drima. Sa jugoistočne strane Gora je ograničena najvišim šarskim vrhovima, s visinom između 2.322 i 2.623 metra; sa sjeverozapada Koritnikom (2.394); a od Prizrena je odvojena niskim pobrđem Cvilena. Kosovski dio Gore obuhvata površinu od 385, 6 km².

Milisav Lutovac, Gora i Opolje - Antropogeografska prouţavanja, Srpski etnografski
zbornik, knj. LXIX 35, Beograd, 1955. str. 233.

Kruševo. Pominje se u Svetoarhangelskoj hrisovulji prilikom određivanja granica sela Brod. 

U Rumelijskom Defteru iz 1451-52. godine pominje se kao Kruševo gdje se pominje i nosilac familije, izvjesni Spanko. U osmanskom Defteru iz 1455. godine pominje se ovo naselje kao vlasništvo (timar) Mileša. U Defteru iz 1530. godine pominje se kao Krušova i imalo je 40 kuća i 9 bećara. U Defteru iz 1579. godine javlja se kao Krušova sa 68 kuća, 7 muslimana i 3 bećara.

ONOMASTIKON K r u š e v o

 

Aljabakóf kamen, hAsóf potok, Atiđín dof, Avina l'ívada, Baćíljišća, Bájrak, Bajroská mlaka, Balevó gumno, Bára, Bárbula, Belá zemna, Beló brašno, Beló stane, Bórić, Bŕdo, Brégoi, Bukíčića, Boriné rupe, Cevká češma, Crešnín dof, Cŕkov, Čárdaci, Čúkar, Ćépl'es, Dejkine kámene, Dvá kamna, Dvé buke, Dovna l'ívada, Dovná češma, Dovná šuma, Durosko l'énišće, Đandarske vŕtišća, Đeljóv dof, Đinóf potok, Eštrefoske gróbišća, Gábrojca, Gazáljišće, Gládnica, Gorná češma, Gorna l'ívada, Ízvori, Jábuče, Jasíčića, Jásika, Jaskí dof, Jávor, Javóriče, Jéla, Jézero, Kaljćeve l'ívađe, Káljina, Kaménica, Karpuškina rúdina, Kóbec, Koljénica, Kozarsko l'égalo, Kózmina, Krájn'e, Krínčišća, Krstóv dof, Krstovó polje, Kútica, Laórnice, L'ékojta, L'éčišće, L'énišće, Lək, L'iví raven, L'ivádica, Ljúboška, Méžđeec, Mláke, Mlákiće, Mískova, Mráence, Mučínova, Mutajčinó sl'ivće, Múrga, Nádjela, Nurova l'ívada, Ođín kamen, Ógrađe, Ókletec, Omerovo čéšmiće, Pirové nive, Pótkruša, Pótploča, Própas, Prekó reka, Pódjas, Pódof, Popráđišća, Pozljipóčica, Radóf kamen, Rákita, Rít, Samarđín dof, Sinukové mlake, Strátorje, Stŕge, Studénevce, Suó dere, Sují dof, Svíbe, Svibín dof, Stráne, Stánica, Svráka, Šárul'e, Šérupa, Šikovo kórito, Tábija, Trantórišća, Trínčaljka,Túmba, Úboza, Ubozín kamen, Ugljéšofci, Úkrsta, Utóv kamen, Vákaf, Vel'í kamen, Visók zavor, Vlák, Vrtéšćica, Zoriná dupka.

Mahale: Dóf, Dovno máalo, Džájkovci, Gorno máalo, Kajrákovci, Orešečko máalo, Rogáčinci, Stredno máalo, Ugljéšovci.
Rodovi: Abidínovci, Áginski, Aljabákovci, Bérovci, Búrinci, Čáljani (Brenoli), Dúrovci, Dútevci, Džájkovci, Džéljkovci, Džéljo, Gajtanárovci, Kajrákovci, Kéndovci, Ljúpanke, Prcánovci, Rogáčinci, Saljíovci, Sópi, Tópoljci (Ramadani), Tórovci (Šárovci), Žagúljinci.

Jezik i stil narodne poezije Gore - Sadik Idrizi Aljabak, Prizren 2014